Pacijentima za kvalitetniju higijenu
Kakvu četkicu odabrati?
Glava četkice mora biti mala – tako ćete lakše dosegnuti unutrašnje strane zuba, umnjake i stražnje strane posljednjih zuba. Vlakna moraju biti mekana, gusta, tanka i zaobljenog vrha. Tako će vlakna doseći veće površine zuba, pogotovo dijelove između zuba i spojište zuba sa zubnim mesom. Meka vlakna su nježna prema zubnom mesu i ogoljelim zubnim vratovima.
Zube perite nježno. Caklinu ćete teško oštetiti, no ispod nje je dentin (vrsta kosti koja tvori najveći dio zuba) koji nije otporan na silovite napade tvrdom četkicom. Zubno meso je također vrlo osjetljivo, zato ga je potrebno nježno masirati mekim vlaknima četkice. Prilikom pranja koristite sitne kružne pokrete. Pokušajte četkicu okrenuti tako da vlakna svakim pokretom ulaze pod zubno meso i uklanjaju plak sa zubnog vrata. Na taj način pokušajte dohvatiti sve površine svih zuba, pogotovo ona mjesta koja ste do sad zanemarivali.
Snažno trljanje uz puno paste koja se pjeni možda vam pruža dojam svježine i temeljitosti, no to je daleko od pravilno opranih zubi. Pasta za zube igra vrlo malu ulogu u pravilnom pranju. Mehaničko čišćenje osigurava zdrave zube, pasta je tu većinom zbog osjećaja svježine… Izbjegavajte paste koje izbjeljuju zube – abrazivne su (prejako stružu), a učinak je minimalan. Često izazivaju osjetljivost zuba.
Na četkicu stavite paste veličine zrna graška. Ta je količina sasvim dovoljna, a manje pjene će vam omogućiti da bolje vidite što radite.
Za pacijente koji imaju problem sa desnima
Bolesti desni (parodontopatije) najčešći su uzrok gubitka zuba u odraslih.
Parodontitis je hronična infektivna upalna bolest zubnog mesa, odnosno tkiva koje drži zub u kosti. Ona je uzrok 70% gubitka zuba u odraslih i zahvaća tri od četiri pacijenta.
Što uzrokuje parodontitis?
Bakterijski plak, ljepljivi, bezbojni film koji se konstantno stvara na zubima je najvažniji uzrok parodontalnih bolesti. Ako se plak ne odstranjuje dnevno četkajući zube, stvrdnjava se u hrapavu, poroznu supstancu koja se naziva kamenac. Toksini (otrovi) koje proizvode i otpuštaju bakterije u plaku iritiraju desni i uzrokuju propadanje niti koje drže zubno meso uz zub formirajući parodontalne džepove koji još više pogoduju nakupljanju novih bakterija. Kako bolest napreduje, parodontalni džepovi postaju sve dublji i bakterije se sele u smjeru vrha korijena sve dok se ne razori kost i zubi postanu pomični.
Postoje li drugi faktori koji uzrokuju parodontalnu bolest?
Da. Kako genetski, tako i stil života. Slaba ishrana može uništiti imunitet, jednako kao i stres. Pušači i uživaoci duhana više su izloženi iritacijama zubnog mesa. Bolest desni je češća kod pacijenata sa nekontroliranim dijabetesom i često se teže liječi.
Koji su znakovi upozorenja kod parodontalne bolesti?
Znakovi su osjetljivi i natečeni desni, krvarenje pri četkanju zuba, desni koje se odmiču od zuba, pomičnost ili razdvajanje zuba, gnoj između zuba i zubnog mesa, konstantan loš zadah, promjena u zagrizu kao i promjena odnosa zuba .
Što uključuje parodontalni tretman?
U ranom stadiju veći dio tretmana se sastoji od čišćenja zubnog kamenca kako supragingivalnog (onog koji je iznad razine zubnog mesa), tako i subgingivnog (ispod razine zubnog mesa), te poliranja površine zuba i korijena zuba. Različiti oralni antiseptici se mogu koristiti kako bi pojačali efekt čišćenja. U kasnijem stadiju, gdje je uznapredovala parodontalna bolest, potrebno je učiniti hirurški zahvat koji može uključivati i agresivnije metode kako bi se spasili preostali zubi. Za takve zahvate potrebno je pacijenta uputiti specijalisti parodontologu.
Kako se može spriječiti parodontalna bolest?
Odstranjivanjem plaka kroz dnevno četkanje i upotrebu zubnog konca, te redovitim odstranjivanjem zubnog kamenca u stomatološkoj ordinaciji.
Koliko je važno održavanje?
Pacijenti bi trebali posjećivati svog stomatologa barem svaka 3-4 mjeseca za čišćenje zubnog kamenca, poliranje i pregled. Zube treba četkati barem dva puta dnevno, upotrebljavati zubni konac, te četkati jezik.
Za pacijente sa mobilnim protezama
Pacijenti koji nose totalne i parcijalne proteze mogu ponekad biti izloženi različitim tegobama lociranim na pokretnim i nepokretnim sluznicama, koje se manifestuju kao protezne stomatopatije. U tom slučaju je najbolje posjetiti stomatologa i potražiti savjet u ordinaciji. A do momenta posjete stomatologu ne nositi proteze, ispirati usta blagim rastvorom sode bikarbone i čajem od žalfije (kadulje).
Za djecu
Roditelji se često pitaju, koji je to najpogodniji period za prvu posjetu stomatologu. Prva posjeta bi trebala biti sa godinu-godinu i po starosti djeteta, kako bi se dijete upoznalo sa ordinacijom i počelo privikavati na stomatologe. Razvoj zuba djeteta započinje još u majčinom stomaku, te su stoga majka i roditelji prvi koji prenose znanje, svjesnost i navike o održavanju oralne higijene. Neki roditelji nesvjesno postaju neprijatelji dječijih zuba dopuštajući pretjeranu konzumaciju slatkiša, slatkih napitaka bez adekvatne higijene nakon jela.
Znači, djeci nije zabranjeno jesti čokoladu, piti sokove i ostale vrste slatkiša, potrebno je samo dobro oprati i iščetkati zube nakon jela. Kod djece je bitno početi sa pranjem mliječnih zuba čim oni niknu, to podrazumjeva čišćenje sterilnom gazom,a kasnije pranje sa dječijom četkicom, koja se bira prema starosnoj dobi, i pastom, koja treba da bude istisnuta na četkicu u veličini zrna graška. Roditelji u toj fazi imaju najvažniju ulogu jer se smatra da do 5.godine roditelji peru zube djeci, do 9. godine kontrolišu kako su ih oprali, a tek iza toga su djeca spremna za samostalno pranje zuba. Kako bi se prevenirao razvoj karijesa i omogućilo otkrivanje karijesnih lezija, djeca bi trebala dolaziti na redovne kontrolne preglede svaka tri mjeseca na kojima se radi i fluoridacija zuba, a sve u svrhu prevencije nastanka karijesa. Jedna od velikih grešaka koju roditelji naprave je, zabluda da mliječni zubi „ nisu važni“ jer će ispadati i biti zamjenjeni stalnim zubima. Tako dopuste da mliječni zubi njihovog djeteta budu napadnuti karijesom i to za sobom donosi nove komplikacije. Javlja se bol, djete može da ima otoke u područjima destruiranih zuba. Najčešće se desi da upravo u ovoj bolnoj situaciji roditelji i djete traže pomoć stomatologa, a takav prvi susret djeteta i stomatologa može biti jako traumatičan i nezgodan i za dijete i za terapeuta. Da bi izbjegli ovakve situacije potrebno je na vrijeme napraviti prvi pregled.
Za trudnice
Razvoj zuba djeteta započinje još dok je u majčinom stomaku, te je stoga nužna edukacija budućih majki. Najprije upoznati buduće majke o sopstvenoj njezi zuba i oralnoj higijeni tokom trudnoće. Osim brige o vlastitim zubima, majka je dužna brinuti se i za dijete. Za vrijeme trudnoće stvaraju se osnove za sve mliječne zube i to započinje u 6.-oj sedmici trudnoće. Za njihovu potpunu i pravilnu izgradnju potrebna je pravilna majčina prehrana koja mora biti uravnotežena, obogaćena vitaminima i mineralnima, a najveća važnost pridaje se konzumiranju mlijeka i mliječnih proizvoda jer je kalcij iznimno bitan kako za razvoj koštanog sistema i za razvoj zuba.
U periodu trudnoće, usljed hormonalnih promjena može desiti krvarenje gingive ,„zubnog mesa“, koje izaziva zabrinutost. Međutim, razloga za brigu nema, jer su takve promjene sasvim normalne. U takvim slučajevima potrebno je koristiti zubnu četkicu sa mekanim ( SOFT) vlaknima i slobodno, kružnim pokretnima, lagano masirajući prelaziti preko gingive i zuba. Može se ispirati čajem od žalfije (kadulje) koji je odličan i blag biljni dezinficijens.
Posebno trebamo napomenuti i skrenuti pažnju trudnicama koje imaju mučnine i povraćaju u prvom trimestru i kasnije. S obzirom da su zubi u takvom aktu izloženi djelovanju želudačne kiseline, koja agresivno djeluje na zubnu caklinu, u prvih sat vremena NE TREBA četkati zube četkicom, nego samo nekoliko puta isprati vodom, tek kasnije se zubi mogu četkati mekom četkicom i bilo bi poželjno, pastom koje u sebi sadrže malo veću količinu fluorida.
Tokom trudnoće, buduće majke bi trebale dolaziti na redovne kontrolne preglede i na eventualne sanacije zuba. Kontraindicirana je jedino usluga RTG snimanja zbog dokazane štetnosti jonizujućeg zračenja na plod. Pogrešno je u ovom periodu (trudnoća) izbjegavati posjete stomatologu!
Preporučujemo još i korištenje preprata fluorida (NaF – 1 mg) od 16.sedmice trudnoće, ali uz predhodnu konsultaciju sa ginekologom koji vodi trudnoću naših pacijentica.